Hormoni upravljaju vašim danom: Doktorica Ašimi otkrila zašto ste umorni čim otvorite oči

Kortizol kao prirodni hormon buđenja

Doktorica Ašimi istakla je da je kortizol hormon buđenja i da njegovo lučenje počinje odmah nakon ustajanja.

"Kortizol je hormon buđenja i on starta sa povećanjem lučenja, znači povećanom sekrecijom u momentu kad se probudimo. I taj nivo odmah za nekih pola sata do 45 minuta dostigne pik", kazala je Ašimi.

Dodala je da se najviša vrijednost kortizola najčešće javlja između sedam i devet sati ujutro.

"Taj se pik obično događa između 7 i 9 sati. To je taj plato koji nas drži pod visokom dozom energije, pripremi nas za radni dan", navela je.

Nakon toga, kako pojašnjava, nivo kortizola postepeno opada, da bi navečer bio na minimumu.

"I onda iza toga lagano nivo pada i nekako iza 17 sati taj nivo bude drastično niži, da bi već oko 21 sat do 23 bio potpuni minimum sekrecije kortizola", rekla je.

Melatonin preuzima ritam noći

Kada kortizol padne, njegovu ulogu u održavanju ritma preuzima melatonin.

"Tada nastupa drugi hormon koji održava taj ritam, dnevno-noćni ritam. To je melatonin, preuzima dalje. Znači, to je faza spavanja, tada sve miruje, ali je tada visok melatonin. Znači, kortizol preko dana, a melatonin tokom noći", pojasnila je dr. Ašimi.

Ako taj odnos nije u ravnoteži, dolazi do ozbiljnih posljedica.

"Onda imamo totalni hormonalni disbalans, pad energije, promjene raspoloženja. Naravno, zbog niskog melatonina, ako se dogodi pad umjesto skoka naveče melatonina, imamo nesanicu. Narednog dana smo potpuno umorni, iscrpljeni", upozorila je.

Dodala je da takvo stanje prati apatija, depresivnost i nefunkcionalnost.

Stres, loše navike i ekrani kao okidači

Govoreći o razlozima hormonskog disbalansa, dr. Ašimi je posebno izdvojila hronični i akutni stres.

"Može se dogoditi hronični stres, kao i akutni. Tu imamo hronično visok kortizol i to isto zamara. Nema oporavka, zamara organizam i osoba nije funkcionalna. Odnosno, mi kažemo da je u potpunom disbalansu", kazala je.

Uz stres, kao važne okidače navela je i loše prehrambene navike, fizičku neaktivnost, manjak sna, kasno lijeganje i dug boravak pred ekranima.

"To remeti hormonalni balans, odnosno budi se kortizol noću umjesto da pada i onda pada melatonin. I tako onda imamo jedan začarani krug. Ako se to produži iz dana u dan, takva osoba bude potpuno iscrpljena i afunkcionalna", rekla je dr. Ašimi.

Inzulin i raspored obroka

Doktorica Ašimi objasnila je da organizmu energiju osiguravaju obroci i posljedično lučenje inzulina, hormona koji kontroliše stvaranje energije iz hrane.

"Našem organizmu treba energija i naš organizam će obezbijediti energiju zahvaljujući obrocima i posljedično izlučenom inzulinu, taj hormon u našem tijelu koji kontroliše stvaranje energije iz hrane", navela je.

Preporučila je da se hrana uzima unutar vremenskog okvira od osam do deset sati dnevno, raspoređena u tri obroka.

"Tu hranu treba uzimati u vremenskom okviru od 8 do 10 sati dnevno, po tri obroka u principu", kazala je.

Prema njenim riječima, idealan raspored bio bi doručak između osam i deset sati, ručak između 13 i 15, a večera između 17 i 18 sati.

Zašto jutro ne treba počinjati šećerom

Govoreći o šećeru, Ašimi je upozorila da obrok bogat prostim šećerima može poremetiti rad inzulina i dovesti do naglih skokova i padova energije.

"Taj preveliki skok inzulina dovest će do pada jer takav obrok koji je bogat prostim šećerima zbunit će organizam", rekla je.

Objasnila je da organizam zna praviti energiju iz složenih šećera, ali da ga gotovi šećeri zbunjuju, zbog čega se luči više inzulina nego što je potrebno.

"Kada vi date gotove šećere, organizam je zbunjen, izluči mnogo više inzulina i zato te osobe budu pospane i ne osjećaju se, naravno, dobro, nisu funkcionalne", navela je.

Dodala je da takvi poremećaji dalje vode promjenama raspoloženja, padu fokusa, koncentracije i radne sposobnosti.

Hormoni koji održavaju energiju i raspoloženje

Nakon jutarnjeg djelovanja kortizola, tokom ostatka dana važnu ulogu preuzimaju serotonin, dopamin, oksitocin i endorfin.

"To su hormoni koji održavaju, hajmo reći, dobru energiju i dobro raspoloženje tokom preostalog dijela dana", kazala je dr. Ašimi.

Za serotonin je rekla da je posebno važan jer utječe ne samo na raspoloženje nego i na probavni trakt, krvne žile i apetit.

"Tako da je to hormon koji potpuno kontroliše i raspoloženje i funkcionalnost tokom dana", pojasnila je.

Govoreći o tome kako se serotonin prirodno podržava, naglasila je važnost pravilne ishrane bez procesuirane hrane i namirnica koje sadrže triptofan.

"Jako su važni sastojci koji sadrže triptofan... nađe se i u orašastom voću, bananama, u ćuretini", rekla je.

Dopamin, oksitocin i endorfin

Za dopamin je navela da je "hormon motivacije", jer održava koncentraciju i pamćenje tokom dana.

"To je naredni jako važan hormon jer on nama održava i koncentraciju tokom dana i pamćenje. Zove se i hormonom motivacije baš iz tog razloga", istakla je.

Oksitocin je, kako je pojasnila, povezan s fizičkim kontaktom, zagrljajima i bliskošću, te utječe na razvoj empatije i socijalne povezanosti.

"Ta socijalna empatija dolazi od tog hormona. Znači, ako nemamo to, onda smo mi potpuno indiferentni, hladni", upozorila je.

Za endorfin je rekla da, osim što popravlja raspoloženje, ima i analgetska svojstva.

"On zaista služi i kao neka vrsta analgetika, prirodnog analgetika. Smanjuje osjećaj boli, popravlja raspoloženje u svakom slučaju", kazala je.

Naglasila je i da ga najviše ima u stopostotnoj tamnoj čokoladi, a ne u čokoladama s dodatim šećerom.

Recept za dobro hormonsko zdravlje

Na kraju razgovora doktorica Ašimi poručila je da se dobro hormonsko zdravlje ne može održati bez izbalansiranog stila života.

"Za jedno dobro hormonsko zdravlje neophodno je da provedemo takozvani izbalansirani stil života", rekla je.

Pod tim, kako je pojasnila, podrazumijeva se izbalansirana prehrana s dovoljno proteina, zdravih masnoća i složenih ugljikohidrata, redovna fizička aktivnost, dovoljan unos tečnosti, obroci u isto vrijeme, kontrolisan vremenski okvir jela i redovan odlazak na spavanje.

"Glavni poticaj za hormonski sistem u našem tijelu je da se pokrenemo", istakla je.

Dodala je i da je za endorfin važno mnogo smijanja, te da boravak pred ekranima treba svesti na minimum, posebno navečer.

"Kad imamo izbalansirani stil života, onda smo jako zadovoljni. Nemamo epizoda depresije, pada energije. Sve je posloženo. I onda smo i nasmijani i to svi vide", zaključila je Ašimi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad